Islam i životni stil (1)

IRIB- Životni stil (Life Style) je uređenje života koje pojedincu, porodici ili zajednici daruje specifičan identitet. Životnim stilom možemo nazvati, manje-više, skup svakodnevnih djelovanja pojedinca. Način konzumiranja hrane i pića, način odijevanja, govora, provođenja slobodnog vremena, uljepšavanja, arhitekture doma i okruženja su samo neki od faktora koji čine naš životni stil. Način ophođenja, vanjska pojava u životnoj okolini, vjerovanja, uvjerenja, vrijednosti i sklonosti formiraju i oslikavaju našu ličnost. Životni stil je ponašanje zasnovano na vjerovanjima i vrijednostima čovjeka proisteklim iz njegovog svjetonazora. To što neka osoba želi specifičan način života ili što kritikuje jedan od takvih načina je pokazatelj vrijednosnog sistema te osobe koji je veoma bitan i utjecajan na izbor životnog stila. Stoga, životni stil ne možemo posmatrati odvojeno od vjerovanja i vrijednosti. Čovjekova vanjska prezentacija je posljedica njegovih vjerovanja. Za stvaranje životnog stila je većina faktora na dobrovoljnoj osnovi. Ako se osoba nalazi u logoru i prisiljena je da se ponaša na osnovu obrazaca koji joj se diktiraju, ona nema životni stil. Životni stil se bira slobodnom voljom i, prema definiciji stručnjaka u ovom domenu, predstavlja spoj vjerovanja i vrijednosti jedne osobe. Naravno da mediji svakodnevno objavljuju slike novih životnih stilova i na taj način nameću umovima i srcima vlastiti izbor. Veoma bitno je naglasiti da je životni stil podložan promjenama. Dakle, od osobe zavisi da li će ga promijeniti ili ne. Svakako da životni uvjeti mogu zagorčati čovjekov pokušaj da promijeni životni stil. Nemoguće je zamisliti čovjeka bez životnog stila, izuzev u doba djetinjstva kada još uvijek u potpunosti nije formirana ličnost. Svaka osoba ima vlastite običaje u životu. Čak i ako osoba ne bude valjano odgajana, i ona ima običaje, iako su loši. Ako sami ne izaberemo specifičan način življenja, vremenom će naše srce biti oblikovano okolinom u kojoj živimo. Stoga je najbolje da sami biramo svoj životni put i ne dozvoljavamo da životna okolina oboji našu ličnost. Životni stil predstavlja društveni identitet. Životni stil formira čovjekovu ličnost i time svijetu predstavlja njegov identitet putem komunikacije, zanimanja, potrošačke korpe i drugih vanjskih reprezentacija. S druge strane, svaka osoba na osnovu životnog stila, (ono što jede, oblači, gdje živi, auto koje vozi, s kim se druži...) korak po korak, se navikava na takav obrazac ponašanja formirajući vlastitu psihološku nutrinu. To utječe da usvoji i vlastite vrijednosti. Svakako da je naša analiza drugih osoba i okoline uglavnom zasnovana na vanjštini. Kada govorimo o nekoj osobi neophodno je da imamo odgovore na nekoliko osnovnih pitanja kako bismo donijeli zaključak, relativno precizan, o ličnosti date osobe. Naprimjer, treba da znamo šta radi, kolika primanja ima, u kakvim životnim uvjetima živi, koje auto vozi, gdje živi itd.. Na taj će nam način biti predvidljiva socijalna, ekonomska, politička i kulturološka ponašanja drugih osoba. Globalno gledajući društvo, životni stil može dovesti do solidarnosti. Osobe koje godinama žive istovjetno, vremenom počinju isto razmišljati i imati zajedničke sklonosti. To će naposljetku rezultirati istovjetnim socijalnim, kulturološkim i etičkim prosudbama što će stvoriti društvenu moć. Sada se postavlja pitanje, koji faktori utječu na naš život i koje skrivene sile njime upravljaju? Nema sumnje da na životni stil utječu članovi društva i njegove institucije, poput uglednih univerzitetskih profesora, državnika, naučnika, kulturnih radnika, sportista i umjetnika. Svakako da je drukčiji utjecaj svakog od njih. Naravno da su članovi jednog društva pod velikim utjecajem medija.

U modernom svijetu mediji su našli mnogobrojne uloge u društvu. Statistički podaci su pokazali da većina stanovnika svijeta, pored vremena provedenog u spavanju i radu, najviše provode vrijeme gledajući, slušajući i čitajući medije. Stoga je velika uloga medija u zapadnim društvima, posebno u slabljenju vjerskih vrijednosti. Ona je toliko velika da srtručnjaci smatraju da se trenutno vodi svjetski rat protiv vjerskih vrijednosti, posebno islamskih. Dnevno se producira na hiljade sati u zapadnim medijima kako bi bila umanjena uloga vjerskih učenja, dok se, s druge strane, nastoje nametnuti zapadne vrijednosti koje nisu podložne kritičkim analizama. Tako kada se jednom muslimanu u zapadnom svijetu pokažu takve vrijednosti, on će se u početku gnušati njima, da bi kasnije postepeno gledajući televiziju i surfajući po internetu i sam počeo prihvatati zapadne obrasce ponašanja, od hrane i odijevanja do kulture i arhitekture.
Kao što smo rekli, životni stil pojedinaca je zasnovan na njegovim vjerovanjima, vrijednostima i svjetonazoru. Materijalističko-hedonističko-samokoncentriran svjetonazor vodi ka specifičnom životnom stilu, baš kao što religiozni svjetonazor ima svoje specifičnosti. Dakle, vjera podaruje poseban svjetonazor i ideologiju zasnovanu na vjerskim učenjima. Druga etapa predstavlja sprovođenje takvog svjetonazora u praksu u društvu u kojem čovjek živi. Etičke i fikhske, odnosno zakonodavne, naredbe vode ka vjerskom načinu života. Također, sve ono što smo prethodno naveli kao utjecajne faktore na čovjekov životni stil, poput hrane i odijevanja, su također prisutni i u religioznom životnom stilu.

Drugim riječima, životni stil svake osobe je definisan njenim ciljevima. Krajnji cilj svake osobe utječe na njeno ponašanje i stoga cilj, kao takav, formira obrasce čovjekovog ponašanja. Naprimjer, kada osoba želi da se upiše na fakultet i počne se pripremati za prijamni ispit, ona će nastojati da sve svoje aktivnosti usmjeri u tom cilju. Tako će prestati čitati stvari nevezane za prijemni, manje će izlaziti vani, tražiće mirnu atmosferu kako bi mogla neometano učiti, neće pozivati goste u kuću, tokom učenja isključiće mobilni telefon itd.. Sada zamislite osobu koja je hedonista. Takva je osoba izložena različitim vrstama stresova. Nju ne interesiraju drugi ljudi nego zadovoljenje vlastiti poriva i želja. Takva osoba ne teži da uspostavi vezu sa drugim ljudima. Sada zamislimo osobu čiji je krajnji cilj Božije zadovoljstvo. Takva osoba sve u svome životu podređuje dostizanju takvog cilja u načinu odijevanja, konzumiranja hrane i pića, zabave, uljepšavanja itd.. Drugim riječima, sve društvene pore oboji božanskom bojom. Takva osoba traži zadovoljstvo u kući, na ulici, u školi, na poslu...To je ono što islam traži od čovjeka. Musliman vjernik nastoji sve u svome životu uskladiti sa vjerskim odredbama i time postići Božije zadovoljstvo. Dakle islamski stil života traži da čovjek svoje ponašanje i običaje okiti tevhidom i humanošću.