Grijeh (zenb)

Grijeh (zenb)

Opasnosti na putu samoizgradnje


Upozoravanje na grijeh


وَ ذَرُواْ ظَـاهِرَ الْإِثْمِ وَبَاطِنَهُ إِنَّ الَّذِينَ يَكْسِبُونَ الْإِثْمَ سَيُجْزَوْنَ بِمَا كَانُواْ يَقْتَرِفُونَ


Ne griješite ni javno, ni tajno! Oni koji griješe sigurno će biti kažnjeni za ono šta su zgriješili.[1]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Ko bude pokušao bilo šta, čineći Bogu neposluh, biće dalje od onoga čemu se nada, a bliže onome od čega strahuje.“[2]


Javno činjenje grijeha


Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Sva moja zajednica je sačuvana, osim javnih razotkrivača koji rade djelo noću pa ih Gospodar njihov sakrije, a potom oni osvanu i kažu: 'O ti, ja sam noćas uradio to i to!'“[3]

 
Najveći grijesi


Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „U Boga je najveći grijeh da mu drugog smatraš jednakim, a On te je stvorio, zatim da ubiješ svoje dijete iz straha od siromaštva te da počiniš blud sa ženom svoga komšije.“[4]


Potcjenjivanje grijeha i smatranje istoga nevažnim

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „O sine Mesudov, nijedan grijeh nikako ne potcjenjuj i ne smatraj nevažnim te izbjegavaj velike grijehe! Kada čovjek na Dan stajanja vidi svoje grijehe, oči njegove će prokapati gnojem i krvlju. Bog Svevišnji kaže: Onoga dana kada svaki čovjek pred sobom nađe ono šta je uradio...“[5]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Zaista, vjernik vidi grijeh svoj kao da je stijena od koje strahuje da će se na njega sručiti, a poricatelj vidi grijeh svoj kao mušicu koja je samo proletjela pokraj njegova nosa.“[6]


Upozoravanje na grijehe koji se smatraju beznačajnima

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Zaista, Iblis je zadovoljan vašim grijesima koje vi smatrate malim.“[7]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Zaista, neki čovjek će uraditi dobro djelo pa se na nj osloniti i početi činiti grijehe koje će smatrati beznačajnim, tako da će doći Bogu, a on će biti ljut na njega. A drugi čovjek će, zaista, uraditi loše djelo pa će ga napustiti i doći na Dan stajanja potpuno siguran.“[8]

 

Veliki grijesi

إِنْ تَجْتَنِبُوا كَبَائِرَ مَا تُنْهَوْنَ عَنْهُ نُكَفِّرْ عَنْكُمْ سَيِّئَاتِكُمْ وَ نُدْخِلْكُمْ مُدْخَلًا كَرِيمًا

Ako se budete klonili velikih grijeha, onih koji su vam zabranjeni, Mi ćemo preći preko manjih ispada vaših i uvešćemo vas u plemenito mjesto.[9]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Velikih grijeha je devet, najveći od njih su: pripisivanje druga Bogu Svevišnjem (širk), ubijanje vjernika, uzimanje kamate, jedenje imetka siročeta, potvaranje čestite žene, bježanje s bojnog polja, neposlušnost roditeljima, narušavanje svetosti Časnog hrama i čaranje (sihr).“[10]


Istrajavanje u grijehu


وَ الَّذِينَ إِذَا فَعَلُوا فَاحِشَةً أَوْ ظَلَمُوا أَنْفُسَهُمْ ذَكَرُوا اللَّهَ فَاسْتَغْفَرُوا لِذُنُوبِهِمْ وَ مَنْ يَغْفِرُ الذُّنُوبَ إِلَّا اللَّهُ وَ لَمْ يُصِرُّوا عَلَى مَا فَعَلُوا وَ هُمْ يَعْلَمُونَ

I za one koji se, kada grijeh počine ili kada se prema sebi ogriješe, Allaha prisjete i oprost za grijehe svoje zamole – a ko će oprostiti grijehe ako ne Allah? – i koji svjesno u grijehu ne ustraju.[11]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „U znakove nesreće spadaju: tvrdoća oka na suzu, grubost srca, pretjerana žudnja u traženju opskrbe i ustrajnost u grijehu.“[12]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Nema velikog grijeha, ako se zatraži oprost za nj, i nema malog grijeha, ako se na njemu istrajava.“[13]


Uloga grijeha u prestanku blagodati

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Čuvajte se grijeha jer oni, zaista, potiru dobra djela! Uistinu, čovjek počini grijeh i zato zaboravi znanje koje je bio stekao.“[14]


Grijesi za koje se ubrzava kazna

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Tri su grijeha za koja se kazna ubrzava i ne odgađa za Onaj svijet: neposlušnost roditeljima, činjenje nepravde ljudima i poricanje dobročinstva.“[15]

 

Poništivači grijeha

A – Kazna na Ovome svijetu

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Zaista, kada vjernik počini grijehe, on za njih bude iskušavan siromaštvom; ako u tome ne bude iskup za njegove grijehe, onda bude iskušavan bolešću; ako u tome ne bude iskup za njegove grijehe, bude iskušavan strahom od vladara koji će ga progoniti; ako u tome ne bude iskup za njegove grijehe, prema njemu će se strogo postupiti prilikom izlaska duše njegove, tako da će on susresti Boga bez ijednog grijeha za koji bi ga okrivio pa će On njemu odrediti Džennet.“[16]

B – Bolesti

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Bolest poništava grijehe.“[17]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Časovi bolesti odnose časove grijeha.“[18]

C – Žalosti

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Kad se umnože vjernikovi grijesi i on od djela ne bude imao ništa čime bi se za njih iskupio, Bog će ga iskušavati žalošću da mu za nju oprosti grijehe.“[19]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Vjernika neće zadesiti ni tegoba, ni bolest, ni žalost, čak ni briga, a da mu Bog za to neće otpisati neka od njegovih loših djela.“[20] 

D – Dobra djela

وَ أَقِمِ الصَّلَاةَ طَرَفَىِ النَّهَارِ وَ زُلَفًا مِنَ اللَّيْلِ إِنَّ الْحَسَنَاتِ يُذْهِبْنَ السَّيِّئَاتِ ذَلِكَ ذِكْرَى لِلذَّاكِرِينَ

I klanjaj početkom i krajem dana, i u prvim časovima noći! Dobra djela sigurno poništavaju loša djela. To je pouka za one koji pouku žele.[21]
Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Kada uradiš loše djelo, uradi dobro djelo i ono će ga poništiti.“[22] 


E – Hodočašće (Hadž) i umra (malo hodočašće u Mekku)


Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Umra (malo hodočašće u Mekku) do sljedeće umre poništava grijehe u vremenu između njih, a nagrada za primljeni Hadž je Džennet. Među grijesima ima grijeha koji neće biti oprošteni, osim na Arefatu.“[23]

F – Služenje porodici (onima koje čovjek izdržava)

Allahov Poslanik, s.a.v.a., je rekao: „Služenje porodici poništava velike grijehe i gasi srdžbu Gospodara.“[24]
 
________________________________________
[1] El-En‘am, 120.
[2] A‘lamu-d-din, str. 334, predaja 8.
[3] Kenzu-l-‘ummal, sv. 4, str. 239, predaja 10338.
[4] Kenzu-l-‘ummal, sv. 16, str. 46, predaja 43869.
[5] Ali ‘Imran, 30; Mekarimu-l-ahlak, sv. 2, str. 350, predaja 2660.
[6] El-Emali li-t-Tusi, str. 527, predaja 1162.
[7] En-Nevadir li-r-Ravendi, str. 129.
[8] Mekarimu-l-ahlak, sv. 2, str. 367, predaja 2661.
[9] En-Nisa, 31.
[10] Kenzu-l-fevaid, sv. 2, str. 11.
[11] Ali ‘Imran, 135.
[12] El-Hisal, str. 243, predaja 96.
[13] El-Emali li-s-Saduk, str. 518, predaja 707.
[14] Biharu-l-envar, sv. 73, str. 377, predaja 14.
[15] El-Emali li-l-Mufid, str. 237, predaja 1.
[16] Biharu-l-envar, sv. 81, str. 199, predaja 56.
[17] Džami‘u-l-ehadis li-l-Kummi, str. 85.
[18] El-Dža‘ferijjat, str. 245.
[19] Ed-Da‘vat, str. 120, predaja 288.
[20] Tuhafu-l-‘ukul, str. 38.
[21] Hud, 114.
[22] El-Emali li-t-Tusi, str. 186, predaja 312.
[23] De‘aimu-l-islam, sv. 1, str. 294.
[24] Džami‘u-l-ahbar, str. 276, predaja 751.