Predio koji usmjerava naše pokrete

"Ne valja to! Ako se ne okani, dohvatit ćemo ga za kiku; za ono lažno i grješno čelo." (Al-'Alaq, 15-16)
Karakteristika čela, "lažno i grješno čelo", koja je navedena u citiranom ajetu je detalj koji zavređuje krajnju pažnju. Određenim istraživanjima provedenim proteklih godina ustanovljeno je da se u prednjem, čeonom dijelu lobanje nalaze dijelovi koji upravljaju određenim aktivnostima mozga. Objašnjenje vezano za ovaj predio i njegovu funkciju, na što je prije 1400 godina upozorio Kur'an, suvremeni naučnici su uspjeli dati tek u proteklih 60 godina. Kada se pogleda u prednji dio lobanje, primijetit će se čeoni dio mozga. Rezultati do kojih se, o pitanju funkcija ovog dijela, došlo nakon provedenih istraživanja u oblasti fiziologije, na slijedeći način su izneseni u djelu Essentials of Anatomy and Physiology:
"Motivacija, planiranje predmišljenja i početak pokreta se realizira u prednjem dijelu čeonih krila mozga. Ovo je jedan segment asocijacije korteksa..."
Pored ovoga, u spomenutom djelu se u vezi s ovim predjelom nalazi i slijedeća formulacija:
"Uporedo sa vezom sa pokretima, smatra se da je čeoni dio mozga u isto vrijeme i funkcionalni centar agresivnosti..."
"Mi vas stvaramo - pa zašto ne povjerujete? Kažite vi Meni: da li sjemenu koje ubacujete vi oblik dajete ili Mi to činimo?"(Al-Waqi'a, 57-59)Kao što se da razumjeti i iz navedenih objašnjenja, čeoni segment mozga vodi sve aktivnosti vezane za planiranje, motivaciju i pokretanje dobrih ili loših pokreta, za govorenje istine ili laži.
Sasvim je očito da formulacija "lažno i grješno čelo" navedena u kur'anskom poglavlju Al-'Alaq pokazuje veliku paralelnost sa prethodnim objašnjenjima. Naučne činjenice, poput ove koju su naučnici otkrili u posljednjih 60 godina, Allah je putem Kur'ana saopćio čovjeku prije 14 stoljeća.

Rađanje čovjeka

Kada se u Kur'anu ljudi pozivaju u iman, spominju se veoma različite teme. Kao dokaz čovjeku, Allah nekada ističe nebesa, nekada Zemlju, a nekada biljke i životinje. Opet, u mnogo ajeta se savjetuje čovjeku da se osvrne na stvaranje, rađanje čovjeka samog. Veoma često se podsjeća na to kako je čovjek došao na svijet, kroz koje je etape prolazio i šta mu je temeljna građa. Ilustracije radi, u jednom ajetu stoji slijedeće: Stvaranje čovjeka i čudotvorne karakteristike toga su naglašene i u još mnogo ajeta. Međutim, među ovim akcentima postoje takvi podaci i detalji koje nikako nisu mogli znati ljudi koji su živjeli u VII stoljeću. Neki od tih detalja su slijedeći:

1.) Čovjek ne nastaje od cijele količine sperme, već, naprotiv, od njenog veoma malog dijela - spermatozoida.

2.) Spolnost bebe se određuje od strane muškarca.

3.) Ljudski embrio se za maternicu zalijepi gotovo isto kao pijavica.

4.) Čovjek se u maternici razvija u tri mračne komore.

Sigurno je da su ljudi u stoljeću objavljivanja Kur'ana znali da je sperma koju u toku spolnog odnosa ispušta muškarac temeljna materija formiranja jedinke. Da se dijete rađa u prosjeku nakon 9 mjeseci je također činjenica koja se mogla jednostavno opaziti, koja nije iziskivala istraživanja da se do nje dođe. Međutim, činjenice koje smo naprijed naveli su bile daleko iznad dostupnosti čovjeka tog perioda. To je jedino bilo moguće otkriti zahvaljujući tehnologiji XX stoljeća. Zadržimo se sada detaljnije nad ovim činjenicama...