Šta je to „Halloween“ ili „Noć vještica“?

Da li ste se ikad zapitali, odnosno, da li vam je palo na pamet da smo mi Bošnjaci izloženi višegodišnjim prilivom „novih“ praznika? Putem komercijalizacije, stranih trgovinskih lanaca smo više puta u toku godine izloženi reklamama i plakatima o nekim novim praznicima za koje dosta Bošnjaka smatra da nisu nikako protiv islamskih načela, te da su bezazlena zabava i provod za djecu...
Zaista smo jedni od specifičnih ali i rijetkih naroda koji se nimalo ne libe odbaciti svoje običaje i tradicije, a koji objeručke prihvataju sa velikim zadovoljstvom novitete, modernitete i sve ono što „moderan zapadni svijet“ smatra svojim i onim što je u trendu, a neznajući da većina tih „praznika“ je u stvarnosti utemeljena na paganskim tradicijama i vjerovanjima. Poražavajuća činjenica je da mi kao nacija nemamo definisane granice po pitanju šta je naše, a šta je tuđe. Mi ili smo zbunjeni po pitanju vlastitog nacionalnog identiteta ili smo jednostavno toliko dobroćudni i prostodušni da pored svojih vlastitih običaja i tradicije vrlo rado prigrlimo nove, tuđe, izreklamirane praznike, pa ih čak svojoj djeci namećemo, baš kao da želimo biti sigurni da će to uistinu zaživjeti u nadolazećim generacijama. Ovoga puta nam se servira praznik pod imenom „Halloween“ ili „Noć vještica.“
Istorijat praznika „Halloween“
Sama riječ „Halloween“ je nastala od dvije riječi „All Hallows“, što u prijevodu znači „Svi sveti“. Svi sveti je katolički praznik koji pada na 1. novembar svake godine gregorijanskog kalendara, a „Halloween“ je noć prije tog praznika, dakle ona se dešava svakog 31. oktobra u godini. U moderno doba najviše koristi i profita od ovog praznika na Zapadu imaju proizvođači i trgovci bombonama i čokoladama, te prodavači kostima i maski za prerušavanje, nego bilo kojeg drugog praznika.
„Halloween“ je nakon Božića najkomercijalniji praznik na Zapadu i on donosi najveću zaradu proizvođačima i prodavačima u Americi, jer Amerikanci godišnje na „Halloween“ potroše preko 6 milijardi dolara. Međutim, zašto se ovaj praznik uopšte slavi? Prvo zabilježeno slavlje ovog praznika je bilo prije 2000 godina u Irskoj.
Korjeni „Halloween-a“ su u keltskoj kulturi proslavljanja dana „Semhejna“. Kelti u Irskoj, Britaniji i Sjevernoj Francuskoj su ga proslavljali kako bi obilježili kraj ljeta i početak žetve. Za Kelte su nadolazeći tamni i hladni mjeseci predstavljali nagovještaje smrti. „Semhejn“ je počinjao nakon zalaska sunca na 31. Oktobar. Vjerovanje Kelta je bilo da se upravo tada duhovi umrlih iz zemlje vraćaju na površinu.
Također, po pitanju nastanka imena „Halloween“ postoji još jedna verzija da je nastalo iz imena „Hallowmas“. To je trodnevni katolički praznik u kojem se ukazuje počast svecima,kojima se ljudi mole za mrtve. U 11 stoljeću, papa je odlučio da će taj praznik trajati od 31. Oktobra do 2. Novembra jer tada je također proslavljan i „Semhejn“ a crkva je pokušavala na taj način da konvertuje pagane u katoličanstvo.
Irci su svoju tradiciju proslavljanja praznika „Halloween“ u Sjedinjene Američke Države donijeli 1800-tih godina kada su prvi imigranti na brodovima doplovili iz Irske u državu New York.
Praznik u obliku u kojem je i nama poznat je započeo svoje postojanje 1921 godine kada je masovno prilagođen i komercijalizovan za šire mase. Masovna proizvodnja kostima i maski za „Halloween“ nije bila poznata u svijetu sve do 1950-tih godina. Do tada su kostimi i maske bili iz kućne izrade i iz mašte roditelja djece.
Ali zašto se ljudi prerušavaju na „Halloween“? Da se vratimo na „Semhejn“. Za vrijeme tog keltskog paganskog praznika je postojalo vjerovanje da se duhovi vraćaju na zemlju, pa su se ljudi počeli plašiti duhova, te kako bi zavarali duhove, počeli su da nose maske i kostime, u nadi da će ih tako prerušene duhovi zaobići. „Trick or treat“ tradicija, ili „poklade“ se obično praktikuje u Evropi, Sjevernoj Americi i nekim djelovima Azije. U pitanju je ritual prerušavanja u kostim i masku, te kucanja na vrata strancima ili susjedima, kako bi se zauzvrat dobili slatkiši. Ali nije tako u svim djelovima Evrope.
U Francuskoj na ovaj praznik gledaju kao neželjeni utjecaj Amerike na njihovu kulturu. Francuzi nisu oficijelno nikada slavili „Halloween“ sve do 1996 godine. Francuska djeca ne idu od kuće do kuće tražeći slatkiše, nego obilaze razne prodavnice kako bi dobili istine. U Njemačkoj je običaj se se tu noć uklone svi noževi van dostupnosti duhovima, jer navodno, ljudi ne žele da se duhovi ozlijede. U Švedskoj je ovaj praznik poznat pod imenom „Alla Helgons Dag“. I slavi se svih 6 dana. Djeca imaju 1 dan kada su oslobođeni pohađanja nastave u školama. U Meksiku, Španiji i Južnoj Americi, „Halloween“ je poznat pod imenom „Dani mrtvih“. Porodice se prisjećaju svojih umrlih praveći oltare posvećene njima u svojim kućama. Oltari su okićeni cvijećem, fotografijama, bombonima, vodom, kao i omiljenom hranom i pićem umrlog.
Porijeklo „poklada“ je iz Engleske, iz 19-tog stoljeća kada su djeca išla od kuće do kuće pjevajući i moleći za novac, hljeb i vodu. Djeca bi pjevala razne pjesmice u kojima bi molili za kolačiće, hljepčiće i pominjale svece i Boga. Najčešće bi dobijali male okrugle kolačiće ukrašene bobicama u obliku krsta.
Kasnije u Britaniji, ovaj običaj je prerastao u prerušavanje gdje su djeca stavljala maske i šetala gradom tražeći voće i novac. Ali umjesto pjesmica su djeca tada izvodila prave male predstave. Svirali bi instrumente i recitovali poeziju.
Moderan način ove prakse je u Sjevernoj Americi trenutno najčešći oblik zabave za djecu i odrasle za „Haloween“ gdje prerušena i zamaskirana djeca idu od kuće do kuće i postavljaju ljudima razne pitalice, a potom dobijaju bombone ili voće. Neki od obilježja „Halloween-a“ su šišmiši, pauci, paukove mreže, zombiji, skeletoni, izrezbarene bundeve u obliku svjetiljke za Džeka, „Jack O'Lantern“ , crne mačke, a ti svi simboli i slike imaju direktnu konekciju sa samim đavolom, zagrobnim životom, mrtvima, vješticama i zlim duhovima.
Ovo su sve kršćanski ili paganski običaji i tradicije koji nemaju apsolutno nikakve veze sa islamom. Sa islamskog stanovišta sve ovo vezano za praznik „Haloween“ je oblik idolopoklonstva odnosno širka. Ovaj praznik nema mjesta u životu jednog muslimana i njegove djece. O ovome se treba zaista iskreno razmisliti i povesti računa, pogotovo ljudi koji dopuštaju svojoj djeci da učestvuju u ovakvim manifestacijama s izgovorom da je to zabavno i poučno za djecu. Razmislite o postupku pape koji je uveo proslavljanje praznika na isti datum kao i pagani Kelti kako bi ih s vremenom „preveo“ na katoličanstvo.
Zar ovo nije sličan pristup i način sa jakom propagandom kako se „Halloween“ polako ali sigurno uvlači u naše Bošnjačko okruženje. Ukoliko se momentalno ne osudi i ne prestane sa učestvovanjem u ovakvim paganskim nebulozama, kroz nekoliko decenija nam prijeti ukorjenjivanje ovog praznika i kod nas među našom djecom, prijateljima i komšijama. Jedan od najvećih šejtanskih trikova je da potpuni širik uljepša pojedincima i nazove ga bezopasnom igrom i zabavom. Ovome problemu treba pristupiti veoma obazrivo i zaista ga sagledati sa istorijskog aspekta šta je u stvari „Halloween“ ili „Noć vještica“.
U islamu imamo dva praznika koja su izražena i koja se obilježavaju, a to su ramazanski Bajram i kurban Bajram, postoje i mnogi rođendani islamskih autoriteta koji se obilježavaju, te noć Lejlet-ul-Kadr. Sve ostalo nije od islama i nema nikakve vrijednosti u islamu. Podučite svoju djecu tome, usadite im prave istinske islamske vrijednosti.  NE DOZVOLITE DA NAM VJERU UNIŠTE NEKAKVIM NOVIM KULTURAMA I OBIČAJIMA. JER UKOLIKO POGLEDATE HISTORIJU, SHVATIT ĆETE DA SE JEDNA RELIGIJA UNIŠTI NAKON IZMJENE NJENE KULTURE… Ne dozvolite da Islam sa naših prostora nestane, i ne dozvoljavajte vašoj djeci da olahko prihvati bez imalo razmišljanja tuđi praznik. Ne dozvolite da neko profitira na vašem neznanju…. U obilježavanju bajrama ja ne vidim ništa loše, međutim oni ne obilježavaju bajrame... Pa zašto vi dozvoljavate vašoj djeci da obilježavaju nešto čime žele uništiti vašu tradiciju i vašu vjeru???